Leuke surinaamse verhalen in Sociaal | Odi Odi
maak hier een luku afspraak
Header Praktijk Baaswaterval

Leuke surinaamse verhalen

  • 4 reactie(s)
  • 9553 x bekeken
  • 4 reactie(s) 9553 x bekeken
Gast

Kondre piking

bewerk
Leuke surinaamse verhalen
« Gepost op: 22 juli 2009, 10:11 »
Odi odi alla suma,

Ik ben laatst een leuke website tegen gekomen op het net en dat bracht me op het idee om hier een topic over te openen. Het je leuke verhalen Nederlands of switi sranan tori, anansi tori alles is welkom.

Mi sa bigin nanga tu fu den tori sa mi kon feni tapu a internet.

Anansi nanga bigi brada Tigri
Anansi ben didon ini en amaka e hari en baka. Ne Bigi brada Tigri kon doro. A bari: "Anansi, na yu kiri mi brada! Mi kon dya fu kon nyan yu." Anansi dyompo opo. A taki: "Brada Tigri, san yu e taki dape. Mi no sabi noti. Ala ten mi didon ini mi amaka e hari mi baka. Dan oten mi kiri yu brada? Ma efu yu wani, dan meki un ori wan strei?" Tigri taki: "Anansi, mi no lobi fa yu e lei so. Mi o libi yu disi leisi, ma yu kan sabi taki mi ai de na yu tapu." Anansi taki: "Yere dya, brada Tigri, no gi mi pori nen so. Kon meki wi ori wan strei taki suma kofu moro tranga?" Tigri taki: A bun, mi sa ori na strei nanga yu. Ma yere, yu fosi e kon naki mi na mi oso te musdei mamanten. Ma te a Kakafowru bari dan mamanten opo kba, dan yu no mag fu naki mi moro."
Dan Anansi lon go na Temreman oso go leni wan kodya.Dan fosi a Kakafowru bari, Anansi doro na Tigri oso kba. A kari Tigri. Fa Tigri opo na doro, a naki en wan kodya na en fesede. Tigri ori en ede. A taki: "Na mati Anansi kofu hebi so?."
Dan Anansi go na mati Dia. A taigi en taki: "Mi mati mi ede e hati mi so. Kon sribi nanga mi tide neti, bika tide neti mati Tigri o tyari stimofo gi mi." Dia no draidrai a teki en pasi go sribi nanga Anansi. Mamanten Tigri kon. A kari Anansi. Dan fa Dia opo na doro, Tigri naki en wan kofu. Dia fadon dede so pi. So Anansi teki Dia poti en tapu brabakoto. Dan a tra mamanten Anansi go na Tigri. A taki: "Brada Tigri, mi de ete. Mi kon naki yu wan tra kofu baka." Tigri skreki taki ai beifi. Bika a ben denki taki Anansi dede kba. Tigri taki nanga ensrefi: "Disi leisi a boi Anansi disi o kiri mi." Ma a teki dek`ati dan a opo a doro. A srefi momenti dati Anansi naki Tigri wan kodya baka taki Tigri fadon na gron. Nomo Tigri bari: "Mi mama. Na a boi Anansi kofu hebi so?"
Dan wantron Anansi lon go na mati Konkoni fu aksi en meki a kon sribi nanga en. So mamanten di Tigri doro, dan Anansi taigi Konkoni taki: "Mati Konkoni, mi abi tranga korsu now. Mi e begi yu tangitangi fu opo a doro gi brada Tigri gi mi. A tyari meti kon." Konkoni no wani opo go. Anansi begibegi en, ma a no ben wani. Konkoni mandi. A bari: "Mati, san yu e prakseri? Mi a no yu futu boi!" Di Tigri yere a sani dati en ati bron seryusu now. A denki taki na Anansi ben piki en so. A broko a heri doro kon inisei. Konkoni feni okasi fu go kibri. Ma mati Anansi no ben kan du notnoti. Brada Tigri no naki Anansi fu tu sensi. Anansi fadon bib. A dede. So Tigri lon go na en oso. Ma mati Konkoni tan na Anansi oso dan a nyan a Dia meti.
*Esesi fu Anansi meki tigri kisi en.




Gast

Kondre piking

bewerk
Re: Leuke surinaamse verhalen
« Reactie #1 Gepost op: 22 juli 2009, 10:25 »
Fa Anansi kmopo na ini den paiman
Ala sma sabi dati Anansi no lobi wroko. Ma ensrefi taki te yu no lobi wroko yu mus koni. Èn koni dat' a de fu tru.
Na so a ben de dati Anansi ben abi moni fanowdu. A go na Kakalaka, a leni moni. A go na Fowru, a leni moni. A go na Awari, a leni moni. A go na Tigri, a leni moni. A go na Ontiman, a leni moni. Anansi taigi alamala dati den mus kon teki den moni abra tu wiki. Èn tapu a srefi dei. Ma alamala a gi wan yuru psa den srefi. Dus efu a taigi Kakalaka fu kon erfu yuru, dan a taigi Fowru fu kon twarfu yuru. Na so Anansi ben abi wan heri ipi moni. A nyan a moni te leki a moni kon kba.
We now a dei doro fu den sma kon teki den moni. Fruku mamanten Anansi ben wiki. A taigi Ma Akuba fu krin a presi èn a taigi en owktu fu poti wan beki nanga watra na ondro a bon na prasi. Na so Ma Akuba du san Anansi ben taigi en fu du.
Anansi sidon na oso dan a si Kakalaka e kon fu teki en moni. Anansi taki: "Mati Kakalaka fa yu tan? Kon doro."
Kakalaka piki: "Mi de bun. Ma fa fu yu dan?"
Anansi piki: "Mi de bun. Na moni yu kon teki?"
Kakalaka piki: "Ai, na a moni mi kon teki."
Anansi taki: "We, sidon pikinso. Dyonsno mi sa go teki en gi yu."
Na so den bigin gi tori te leki Kakalaka bigin bari: "Anansi, luku Fowru e kon! San mi mus du?"
Anansi taki: "We go esesi na ini a kukru. Te Fowru gwe mi sa kon piki yu." Na so Kakalaka lon go na ini a kukru.
Di Fowru doro a taki: "Anansi fa yu tan?"
Anansi piki: "Mi de bun, baya. Fa fu yu?"
Fowru piki: "We, ai go safrisafri."
Dan Anansi aksi en efu na a moni a kon teki. A taki: "Ai, na a moni mi kon teki."
Ne Anansi taki: "We, mek' un tak' tori pikinso. Mi sa go teki a moni dyonsno gi yu." Di den sidon wan pisi Anansi taki: "Mati Fowru, go luku na ini a kukru. Mi abi wan sani gi yu."
Fowru opo go na ini a kukru, dan a si Kakalaka. A prisiri! A grabu Kakalaka, dan a nyan en. Di a kba nyan en, a drai go na Anansi baka. Na so Anansi kmopo na ini wan paiman.
Di den sidon pikinso, Anansi taki: "Tan, a no Awari e kon drape?"
Ne Fowru dyompo, a taki: "Anansi, fa mi mus du? Efu Awari si mi, a sa nyan mi."
Anansi taki: "Go esesi na ini a kukru, dan te a gwe mi sa kari yu." Na so Fowru lon go kibri na ini a kukru.
Di Awari doro a taki: "Ai, mi mati Anansi, fa yu tan? Na wan heri pisten di mi no si yu."
Anansi taki: "We, mi mati, mi de bun èn mi breiti fu si yu. Mi sabi dati yu kon fu a moni, ma meki wi taki pikinso dan te un kba mi sa teki en gi yu."
Di den sidon wan pisi Anansi taigi Awari meki a go na ini a kukru, a abi wan sani gi en drape. Di Awari doro, a si dat na Fowru. A prisiri, a nyan a fowru dan a drai go sidon baka. Na so Anansi kmopo na ini a paiman dati.
A no ben sidon langa di a si Tigri e kon. A bari: "Anansi, luku suma e kon! Na mi bigi feyanti e kon drape. Yu wawan kan yepi mi. San mi mus du?"
Ne Anansi taki: "Go na ini a kukru. Tan drape te a gwe. Mi sa kari yu." Awari lon go gawgaw na ini a kukru.
Tigri doro, a taki: "Ai, Anansi, fa fu libi?"
Anansi piki taki: "Mi mati, yu sabi fa a libi tranga. Ala sani kon diri. Ma yu no abi fu frede, mi abi yu moni gi yu." Fa Tigri saka sidon, Anansi taki: "Mi mati, go na ini a kukru, mi abi wan sani gi yu drape. Bikasi mi sabi san yu lobi."
Tigri lon go na ini a kukru. Di a si Awari, a prisiri! A no draidrai, a grabu Awari, dan a nyan en wantron. Now Anansi komopo na ini dri paiman. Tigri drai kon sidon, a taki: "Ai, mati Anansi, yu gi mi wan bun sani." Dan den bigin taki tori. Ma den no ben taki langa srefi, ne Tigri dyompo opo. A bigin bari: "Anansi, Anansi, luku! Ontiman e kon! Efu a si mi, ai go sutu mi kiri."
Anansi taki: "No frede! Kren go ini a bon. Te a gwe, mi sa kari yu." Na so Tigri kren go ini a bon.
Di Ontiman doro, a taki: "Anansi, fa?"
Anansi taki: "Ai go safrisafri." Dan a taki: "Ontiman, fa fu yu dan?"
Ontiman piki: "Anansi, a no e go. Mi waka heri dei, ma not'noti mi feni."
Anansi taki: "Sidon pikinso, meki un taki abra a libi. Te un kba, mi sa go teki a moni gi yu, bikasi mi sabi dati na a moni yu kon teki."
Ma Ontiman no ben wani wakti, so a taki: "Mi no abi someni ten. Mi musu waka fara ete èn a son faya. Luku fa mi e sweti."
Ne Anansi piki: "Go na ondro a bon. Mi abi wan beki nanga watra drape, dan yu kan wasi yu fesi."
Di Ontiman go fu wasi en fesi, a si a prentyi fu Tigri na ini a watra. Ontiman no draidrai leki a grabu en gon, a sutu Tigri wantron. Tigri fadon dede. Ontiman prisiri sote, a lon go na Anansi, a taki: "Anansi, yu no abi fu pai mi moro. Bikasi mi feni wan sani di warti moro a heri moni di yu musu pai mi."
Ontiman prisiri. A teki Tigri, dan a gwe. Na so Anansi kmopo na ini ala den paiman fu en.

Gast

Kondre piking

bewerk
Re: Leuke surinaamse verhalen
« Reactie #2 Gepost op: 22 juli 2009, 10:27 »
Deze kon ik niet laten,

Maskita e sutu: fu sanede?
A tori disi na fu sma di lobi yere tori. Mi e go ferteri wan pikin tori fu maskita. Un sabi fa maskita kan sutu un èn fa a kan bari na ini sma yesi. Ma a no so nomo. Mi sa ferteri un fa dati du kon.
Langa langa yari kba, tu yongu sma ben seti libi. Den ben e libi tumsi koloku. Den no ben abi pikin ete. Ma a man ben lobi a frow, a frow ben lobi a man. Ma yu sabi te den sani dati de, dan ala ten wan sani e kon na mindri fu pori en. Èn na so dede ben kon na den mindri. Dede ben dyarusu fu di den sma ben lobi densrefi so. Dan dede teki a frow. A frow dede.
Mi naf' taigi yu fa a man sari. A man sari sote. Heri dei, heri neti ai krei. A no wani beri a dede uma. Ala sma e taigi en taki: "Ma yu mus fu beri a uma."
A taki: "Mi no e beri en."
Den taki: "We, dan yu no kan tan na a presi dya, bikasi te fu kba, no wan sma no e go man libi dya. Fa un kan abi so wan dede sma na un mindri? A no sa de wan gosontu sani."
A man taki: "We, dan mi nanga mi dede wefi sa gwe na tapu liba." A teki wan boto, a domru a dede wefi. Dan a go libi na tapu liba. A so wantu wiki kon psa. Fu taki leti, a ben sreka a dede so dati a dede ben kan ori. Ma dan wan dei so, a si wan tra boto e kon. Èn na ini a boto dati wan granpapa ben sidon, wan granmasra di ben abi furu ondrofeni. A granmasra aksi en taki: "Masra, mi si taki yu e sari. Yu ben sa wani a wefi baka?"
A taki: "Iya, mi granmasra."
Granmasra taki: "Ma mi ben sa gi yu a rai fu yu no teki en baka, yèrè. Libi en so. A betre yu go na lanpresi baka, dan yu beri en."
A taki: "No, mi wani a uma baka. A ben de wan moi uma. A ben lobi mi. Mi srefi ben lobi en."
A granpapa taki: "Mi e warskow yu."
A taki: "No, noti no o psa. Yu kan meki a kon baka a libi?"
A granmasra taki: "Ai." A granmasra ben de wan koni man. Dan a taigi a man taki: "Gi mi yu finga dya."
Yu sabi te yu go na datra fu go prik. Den e luku efu yu abi sukru, efu yu sali bun, nanga den sort'sortu sani dati. We, na so a granmasra boro en finga nanga wan nanai. Dan wantron so wan dropu brudu kmopo na ini en finga. A granmasra seki en finga meki a dropu brudu fadon na tapu a dedeskin fu a uma.
We, yu no bribi lei, yu no bribi tru. A uma kon baka na libi. A ben de net so moi leki fosi a dede. Ala tu ben prisiri sote. Den brasa makandra. Ma dan den taki: "Yu sabi san, un no e go moro na syoro. Wi e tan libi na tapu a liba."
A so a sani ben e go. Den ben de net so koloku leki fa den ben de fosi. Te den ben go na syoro fu bai sani fu nyan, dan a man wawan e go. A uma ben tan ini a boto. Den e bori ini a boto, dan den go baka na mindri liba.
Ma wan dei so, di a man kmopo na wowoyo nanga ala den sani di a bai, den gruntu nanga den meti, dan a man luku, a taki: "Kande mi no e si bun. Mi no e si wan boto, ma mi e si tu boto. Sei a boto fu mi, wan tra boto de."
Èn fu tru, di a kon krosbei, a si taki wan tra boto ben de na sei den boto. Dan a uma taigi en taki: "Yere, mi no lobi yu moro. Mi e go libi nanga a man disi now. Mi no wani yu moro."
A man kisi wán atibron. A taki: "Yu, yu kon na libi nanga mi brudu! Dan na disi na mi tangi, no?"
Dan now a uma atibron. A sutu ensrefi nanga wan nanai. Dan so leki fa a brudu ben kmoto na a man skin, na so a kmoto na en skin tu. Ma di a ben wani trowe a dropu brudu -- sobun a ben wani gi a man en brudu baka, dan a brudu no fadon na tapu a man, ma a fadon na ini a watra. Ma leki fa a brudu fadon na ini a watra, a so ensrefi tu fadon na ini a watra.
A man srefi kon skreki. Ma san a si? Moro a uma e saka go na ondro, ai tron soso doti nanga asisi. Soleki fa un kon na grontapu taki Gado meki unu fu doti, na so a frow kon tron. Now a dede trutru. A panya na ini a watra. A tron doti. A tron asisi.
Dan a doti disi, bakaten a tron pikinpikin pikinpikin woron, den woron di yu e si na ini den watrabari. Na den woron dati e tron maskita.
Dan now a man taki: "Ai, a granmasra ben warskow mi. A ben taigi mi taki: 'A betre yu no teki a frow moro.' Mi no ben wani yere. Ma now mi si taki a abi leti. Ma mi sa teki wan tra frow èn mi sa seti libi baka." A so a psa. A trow nanga wan tra frow. A kon koloku baka nanga en frow nanga en pikin.
Dan now a dedeskin fu a frow, di tron soso doti nanga asisi, a tron woron di e meki maskita. We, den maskita di e kmopo na ini den woron, a dati e bari na ini sma yesi èn den e sutu yu. Bikasi a hati a uma dati a man atibron nanga en, fu taigi en taki: "Na mi dropu brudu meki yu kon na libi." Na so a wani meki libisma mus firi pen tu. Dan ai sutu unu, dan ai bari na un yesi.
Te so fara.

Gast

Kondre piking

bewerk
Re: Leuke surinaamse verhalen
« Reactie #3 Gepost op: 27 juli 2009, 13:08 »

Tranga yesi-Fatu Fransje
Fatu Fransje ben de wan fatu meisje. A ben leri fu rolschaatsen na Bakrakondre. A ben de wan prisiri meisje tu. Ala bakadina a ben schaatse tapu a strati pe a ben libi.
Wan bakadina en mama seni en go bai brede na wenkri. Fransje teki den rolschaatsen fu en, dan a rei gwe. Fransje ben singi. A ben meki wantu modo èn a ben rei tranga tu. Dan fa Fransje e doro a wenkri, wan dagu lon kmoto fu wan prasi èn a bigin lon baka Fransje.
Fransje bigin bari: "Mama, kon yepi! Un kon yepi mi!" Wantu boi di ben prei bal na sei pasi hiti wan ston naki a dagu. So meki Fransje ben kan stop. Fransje blo ben de na tapu. Fransje rei go na den boi. A taki den boi tangi, dan a go esi go bai a brede gi en mama.


Ma di Fransje e drai go baka na oso, a rei wan tra fasi. Dan fa ai singi, a yere wan sma kari en. A drai luku èn si dati a ben de en omu pikin, Lucil. A drai go na en. Dan den bigin blo tori. Dan baka wan pisten Lucil taki: "Fransje, mi gudu, mi friyari tide. Mi tapu tina-aiti yari tide. Mi o dansi tide neti. Yu mu kon, yèrè?"
Fransje piki en taki: "We, mi no sabi efu mi mama o wani meki mi kon. Ma no span. Mi o du muiti fu kon." Dan na so den prati pasi. Dan Fransje esi go na oso.
Di a doro oso, en mama aksi en: "Fransje, pe yu tan so langa? Sensi fo yuru mi seni yu fu go bai brede. Luku tapu a oloisi. Na siksi yuru kba. Dan na now yu e doro?"
Fransje taki: "Mama, di mi rei go na wenkri, dan wan dagu lon baka mi. So mi go lontu. Dan owktu mi miti Lucil, dan mi ben taki pikinso tori nanga en."
Mama taki: "Ooooo, ma yu sabi taki yu mu wasi dotisani ete. Dan toku yu e tan so langa. A bun. Yere dya, mi no wani fu yu rei den schaatse moro. Gi mi den brede dya, èn psa go wasi den dotisani."
Fransje no du noti moro leki a go wasi a dotisani. Di a kba, a aksi en mama: "Mama, mi mag go na a friyari- oso fu Lucil?"
Mama taki: "We, mi taki yu n'e go no wan presi tide! Ma yu no kan gwe tu. Bika dyonsro mi o go na tante Nelli."
Dan Fransje go wasi. Dan baka dati a sroto ensrefi ini en kamra. Di en mama gwe wan pisten, Fransje weri en moi weti yapon nanga en susu. Dan a teki pasi go na a friyari-oso.

 
Fa Fransje doro mofo a doro fu Lucil, wan oto rei tranga psa na ini a tokotoko watra na sei a pasi, dati a tokotoko watra flei go tapu Fransje krosi. A doti en heri skin tu. Fransje wraak. A kosi a man, ma a man no yere en. Lucil di si san psa, lon tyari wan wasduku gi en. Fransje figifigi en skin, dan a taki: "Grantangi. Ma mi no man tan moro. Mi o go na oso, bika mi yapon doti tumsi. Ma mi fristeri yu, èn psa wan bun dei moro fara."
Lucil taki: "A bun. Ma wakti." Dan Lucil lon go teki wantu switisani na inisei gi Fransje. Fransje gi Lucil wan bosi dan a gwe. Fosi a doro na oso a nyan ala den switi sani.
Di a go na inisei a skreki di a si en mama. En mama iti wan susu tapu en. A taki: "Fransje, yu n'e yere te m'e taki nanga yu? Yu na angri si skapu. Te yu wani yu kan du so wan sani baka, dan yu o si san mi o du nanga yu! A bun dan. Yèrè, yu e go wasi èn go sribi wantron. No wan nyanyan yu n'e nyan tide moro. Owktu mi no mu yere noti moro!" Fransje tan pi èn a du san a ben mus du.


A tra dei baka di Fransje du ala en osowroko, a boro safri gwe. Dan soleki fa a ben gwenti fu schaatse ala bakadina, a ben singi èn meki modo. Owktu a ben rei tranga. Fa Fransje psa a uku fu a strati, wan man tapu wan burikiwagi koti go na letisei fu a pasi. Di Fransje si a man, a ben de krosbei kba. Ma fa Fransje ben rei tranga tu, a no ben man stop moro. So Fransje koti pasi. A rei langalanga go tapu wan tenti pe wantu sma ben e nyan èn dringi. A heri tenti fadon tapu den sma, ma koloku, no wan fu den kisi mankeri.
Ma di a drai luku. A si taki a tenti fadon, a rei gwe esesi. Dan di a si dati no wan sma ben rei kon na en baka, a go bro ondro wan bigi bon na sei pasi. Fransje blo ben de na tapu. A puru den schaatsen na en futu. Dan a teki en saka-anyisa èn a bigin wai winti.


A srefi momenti wan boi fu en birti ben rei kon tapu wan baisigri. Di a si Fransje a bari: "Fatu tonton, yu dondon, bikasi yu e nyan furu tonton."
Fransje atibron, a bari: "Mi o kisi yu! Bontyi yu."
Fransje weri en schaatsen, dan a bigin rei baka a boi. Di a boi drai luku, a si dati Fransje bo kisi en, a bigin trapu moro esi. Den sma tapu strati ben luku so ferwondru. Tu frow san ben tyapu na sei strati, wan fu den taki: "Frow, luku san wan fatu meisje e du." Dan den bigin lafu.
Dan a boi koti go ini wan strati sei wan bigi gotro. Fa Fransje ben rei tranga a no bo man koti go ini a pasi. So a rei langalanga go tapu wan man san ben de tapu wan trapu sei pasi e ferfi wan lanteri. A man fadon nanga a ferfi èn morsu en heri skin. Fransje flei go tapu wan man san ben tyari wan baskita nanga bakba tapu en ede. Di a man fadon a lon gwe libi a eri baskita. Fransje grabu a lanteripaal na tapu a uku ori. A teki pikinso blo. Dan a luku pe a boi ben de. A boi ben stop na mindri sei fu a pasi. Fransje rei go na en. Fransje puru en schaatsen. Dan a taki: "Yu wan si dati mi e klap yu?"


Ma bifo a boi piki: "Iya," dan Fransje ben klap en kba. A boi no libi abra. Den bigin feti leki tu tigri. Den ben lolo kofu bun tu. Bun furu sma ben tnapu lontu den. Den feti te den kon doro te tapu a uku. Fransje kisi wan okasi dan a iti a boi go ini a gotro. Den sma bari wan bigi lafu. A boi lon kon nanga bigi atibron na tapu Fransje. Ma Fransje ben hori feti nanga en. Den doro te tapu a bigi pasi taki wan eri verkeersopstopping ben de. No wan sma ben kan puru den. Den ben tranga tumsi.
A ben switi gi furu sma fu si taki wan meisje e tnapu ori feti nanga wan boi. Den boi san lobi tnapu tapu a uku fu a strati bigin bari: "Yeeeeh! Tya go, Dikkie! Du yu wroko!"
Tu skowtuman di ben si san ben psa lon go puru den. Ma den srefi no ben man hari den puru. Dan den naki den wantu klap nanga a baleta. Wantron den tapu feti.
Wan fu den skowtuman taki: "Fu sanede unu e feti?"
Fransje taki: "Na en fosi begin."
A skowtuman taki: "Boi, yu no e syen fu feti nanga a meisje?"

A boi piki: "Mi taki wawan: `Fatu tonton, yu dondon bika yu e nyan furu tonton.' Dan a rei kon na mi baka, dan a naki mi."
Fransje meki sker'ai gi a boi. Fransje taki: "Ma skowtu, a no mag dreigi mi."
A boi taki: "Na mi mofo. Mi mag taki san mi wani."
Fransje no ben de fu hori moro. A hari a boi wan klap ini en fesi. Den skowtu gi Fransje wantu tik nanga a baleta. A boi ben tnapu so syen fasi bika a no ben kan naki baka. Dan den skowtu kiri a kesekese. Den meki a boi go teki en baisgri. Dan a boi rei go na oso. Ma Fransje no ben kan feni en rolschaatsen. Fransje aksi iniwan sma san a ben si efu den ben si en rolschaatsen. A suku den, ma toku a no feni den.
Di a boi doro na oso, a ferteri en mama nanga en papa san psa nanga en. En papa gi en wan steifi fonfon. En mama taki: "Dyonsro mi nanga yu e go na Fransje oso. Yu e go meki en bun nanga en baka."
A boi taki: "Ma mama, mi no o go. A naki mi sondro mi ferwakti wan klap ini mi fesi. Ma fu di den skowtu ben de dape, mi no naki en baka. Ma mi o kisi en."

A boi mama taki: "Yu boi, fa yu kan taki so wan sani. Yu no mag naki wan meisje."
A boi piki: "Ma mama, en fosi naki. Ai feti leki wan boi. So a bun fu hori slag tu."
En mama taki: "Mi no wani yere noti moro. Go weri ju pata meki wi gwe." En no ben wani gwe, ma en mama dwengi en taki a mus fu go.
Fransje no ben doro langa na oso dan a yere wan naki tapu a doro. Di a opo a doro a skreki fu si a boi nanga en mama.
A boi en mama taki: "Dag, meisje. Yu mama de na oso?"
Fosi Fransje ben wani go kari en mama, en mama ben kon tnapu na doro kba. A aksi: "San psa?"
A mama fu a boi taki: "Fa yu e tan, Mefrow? Mi tyari mi boi fu a kon meki en bun nanga Fransje. Bika a no langa na baka den feti tapu strati. Ma mi no feni en moi taki mi boi e feti nanga umasma."
Fransje mama taki: "We, mi no feni en moi tu taki mi pikin e feti nanga so wan moi boi."
Fransje di ben tnapu sei en mama, kuku fu atibron di a yere san en mama taki.
Dan a boi en mama taki: "We, now un kan meki en bun baka."
Fransje ben luku pikinso tôf, ma toku a langa en anu gi a boi. A boi ben syen. A taki: "Mi e aksi yu pardon. Mi no sa du en moro."

Fransje taki: "Grantangi. Mi no sa feti nanga yu moro."
Dan baka dati a boi nanga en mama go na oso. Mama tapu a doro. A taki: "Fransje, yu no abi yesi, no? Esde yu kon lati na oso. Tide yu feti. Dan pe den rolschaatsen fu yu de, efu mi mag sabi dati?"
Fransje piki: "Mama, mi lasi den."
Dan a no ben moi moro gi Fransje. Mama gi en wan steifi fonfon taki a ben didon tu dei nanga korsu ini bedi. Fu sensi a dei dati Fransje ben arki san en mama ben taki.

« Laatst bewerkt op: 27 juli 2009, 13:25 door Kromantie »
bewerk
Re: Leuke surinaamse verhalen
« Reactie #4 Gepost op: 24 februari 2015, 13:48 »
Tranga yesi-Fatu Fransje
Fatu Fransje ben de wan fatu meisje. A ben leri fu rolschaatsen na Bakrakondre. A ben de wan prisiri meisje tu. Ala bakadina a ben schaatse tapu a strati pe a ben libi.
Wan bakadina en mama seni en go bai brede na wenkri. Fransje teki den rolschaatsen fu en, dan a rei gwe. Fransje ben singi. A ben meki wantu modo èn a ben rei tranga tu. Dan fa Fransje e doro a wenkri, wan dagu lon kmoto fu wan prasi èn a bigin lon baka Fransje.
Fransje bigin bari: "Mama, kon yepi! Un kon yepi mi!" Wantu boi di ben prei bal na sei pasi hiti wan ston naki a dagu. So meki Fransje ben kan stop. Fransje blo ben de na tapu. Fransje rei go na den boi. A taki den boi tangi, dan a go esi go bai a brede gi en mama.


Ma di Fransje e drai go baka na oso, a rei wan tra fasi. Dan fa ai singi, a yere wan sma kari en. A drai luku èn si dati a ben de en omu pikin, Lucil. A drai go na en. Dan den bigin blo tori. Dan baka wan pisten Lucil taki: "Fransje, mi gudu, mi friyari tide. Mi tapu tina-aiti yari tide. Mi o dansi tide neti. Yu mu kon, yèrè?"
Fransje piki en taki: "We, mi no sabi efu mi mama o wani meki mi kon. Ma no span. Mi o du muiti fu kon." Dan na so den prati pasi. Dan Fransje esi go na oso.
Di a doro oso, en mama aksi en: "Fransje, pe yu tan so langa? Sensi fo yuru mi seni yu fu go bai brede. Luku tapu a oloisi. Na siksi yuru kba. Dan na now yu e doro?"
Fransje taki: "Mama, di mi rei go na wenkri, dan wan dagu lon baka mi. So mi go lontu. Dan owktu mi miti Lucil, dan mi ben taki pikinso tori nanga en."
Mama taki: "Ooooo, ma yu sabi taki yu mu wasi dotisani ete. Dan toku yu e tan so langa. A bun. Yere dya, mi no wani fu yu rei den schaatse moro. Gi mi den brede dya, èn psa go wasi den dotisani."
Fransje no du noti moro leki a go wasi a dotisani. Di a kba, a aksi en mama: "Mama, mi mag go na a friyari- oso fu Lucil?"
Mama taki: "We, mi taki yu n'e go no wan presi tide! Ma yu no kan gwe tu. Bika dyonsro mi o go na tante Nelli."
Dan Fransje go wasi. Dan baka dati a sroto ensrefi ini en kamra. Di en mama gwe wan pisten, Fransje weri en moi weti yapon nanga en susu. Dan a teki pasi go na a friyari-oso.

 
Fa Fransje doro mofo a doro fu Lucil, wan oto rei tranga psa na ini a tokotoko watra na sei a pasi, dati a tokotoko watra flei go tapu Fransje krosi. A doti en heri skin tu. Fransje wraak. A kosi a man, ma a man no yere en. Lucil di si san psa, lon tyari wan wasduku gi en. Fransje figifigi en skin, dan a taki: "Grantangi. Ma mi no man tan moro. Mi o go na oso, bika mi yapon doti tumsi. Ma mi fristeri yu, èn psa wan bun dei moro fara."
Lucil taki: "A bun. Ma wakti." Dan Lucil lon go teki wantu switisani na inisei gi Fransje. Fransje gi Lucil wan bosi dan a gwe. Fosi a doro na oso a nyan ala den switi sani.
Di a go na inisei a skreki di a si en mama. En mama iti wan susu tapu en. A taki: "Fransje, yu n'e yere te m'e taki nanga yu? Yu na angri si skapu. Te yu wani yu kan du so wan sani baka, dan yu o si san mi o du nanga yu! A bun dan. Yèrè, yu e go wasi èn go sribi wantron. No wan nyanyan yu n'e nyan tide moro. Owktu mi no mu yere noti moro!" Fransje tan pi èn a du san a ben mus du.


A tra dei baka di Fransje du ala en osowroko, a boro safri gwe. Dan soleki fa a ben gwenti fu schaatse ala bakadina, a ben singi èn meki modo. Owktu a ben rei tranga. Fa Fransje psa a uku fu a strati, wan man tapu wan burikiwagi koti go na letisei fu a pasi. Di Fransje si a man, a ben de krosbei kba. Ma fa Fransje ben rei tranga tu, a no ben man stop moro. So Fransje koti pasi. A rei langalanga go tapu wan tenti pe wantu sma ben e nyan èn dringi. A heri tenti fadon tapu den sma, ma koloku, no wan fu den kisi mankeri.
Ma di a drai luku. A si taki a tenti fadon, a rei gwe esesi. Dan di a si dati no wan sma ben rei kon na en baka, a go bro ondro wan bigi bon na sei pasi. Fransje blo ben de na tapu. A puru den schaatsen na en futu. Dan a teki en saka-anyisa èn a bigin wai winti.


A srefi momenti wan boi fu en birti ben rei kon tapu wan baisigri. Di a si Fransje a bari: "Fatu tonton, yu dondon, bikasi yu e nyan furu tonton."
Fransje atibron, a bari: "Mi o kisi yu! Bontyi yu."
Fransje weri en schaatsen, dan a bigin rei baka a boi. Di a boi drai luku, a si dati Fransje bo kisi en, a bigin trapu moro esi. Den sma tapu strati ben luku so ferwondru. Tu frow san ben tyapu na sei strati, wan fu den taki: "Frow, luku san wan fatu meisje e du." Dan den bigin lafu.
Dan a boi koti go ini wan strati sei wan bigi gotro. Fa Fransje ben rei tranga a no bo man koti go ini a pasi. So a rei langalanga go tapu wan man san ben de tapu wan trapu sei pasi e ferfi wan lanteri. A man fadon nanga a ferfi èn morsu en heri skin. Fransje flei go tapu wan man san ben tyari wan baskita nanga bakba tapu en ede. Di a man fadon a lon gwe libi a eri baskita. Fransje grabu a lanteripaal na tapu a uku ori. A teki pikinso blo. Dan a luku pe a boi ben de. A boi ben stop na mindri sei fu a pasi. Fransje rei go na en. Fransje puru en schaatsen. Dan a taki: "Yu wan si dati mi e klap yu?"


Ma bifo a boi piki: "Iya," dan Fransje ben klap en kba. A boi no libi abra. Den bigin feti leki tu tigri. Den ben lolo kofu bun tu. Bun furu sma ben tnapu lontu den. Den feti te den kon doro te tapu a uku. Fransje kisi wan okasi dan a iti a boi go ini a gotro. Den sma bari wan bigi lafu. A boi lon kon nanga bigi atibron na tapu Fransje. Ma Fransje ben hori feti nanga en. Den doro te tapu a bigi pasi taki wan eri verkeersopstopping ben de. No wan sma ben kan puru den. Den ben tranga tumsi.
A ben switi gi furu sma fu si taki wan meisje e tnapu ori feti nanga wan boi. Den boi san lobi tnapu tapu a uku fu a strati bigin bari: "Yeeeeh! Tya go, Dikkie! Du yu wroko!"
Tu skowtuman di ben si san ben psa lon go puru den. Ma den srefi no ben man hari den puru. Dan den naki den wantu klap nanga a baleta. Wantron den tapu feti.
Wan fu den skowtuman taki: "Fu sanede unu e feti?"
Fransje taki: "Na en fosi begin."
A skowtuman taki: "Boi, yu no e syen fu feti nanga a meisje?"

A boi piki: "Mi taki wawan: `Fatu tonton, yu dondon bika yu e nyan furu tonton.' Dan a rei kon na mi baka, dan a naki mi."
Fransje meki sker'ai gi a boi. Fransje taki: "Ma skowtu, a no mag dreigi mi."
A boi taki: "Na mi mofo. Mi mag taki san mi wani."
Fransje no ben de fu hori moro. A hari a boi wan klap ini en fesi. Den skowtu gi Fransje wantu tik nanga a baleta. A boi ben tnapu so syen fasi bika a no ben kan naki baka. Dan den skowtu kiri a kesekese. Den meki a boi go teki en baisgri. Dan a boi rei go na oso. Ma Fransje no ben kan feni en rolschaatsen. Fransje aksi iniwan sma san a ben si efu den ben si en rolschaatsen. A suku den, ma toku a no feni den.
Di a boi doro na oso, a ferteri en mama nanga en papa san psa nanga en. En papa gi en wan steifi fonfon. En mama taki: "Dyonsro mi nanga yu e go na Fransje oso. Yu e go meki en bun nanga en baka."
A boi taki: "Ma mama, mi no o go. A naki mi sondro mi ferwakti wan klap ini mi fesi. Ma fu di den skowtu ben de dape, mi no naki en baka. Ma mi o kisi en."

A boi mama taki: "Yu boi, fa yu kan taki so wan sani. Yu no mag naki wan meisje."
A boi piki: "Ma mama, en fosi naki. Ai feti leki wan boi. So a bun fu hori slag tu."
En mama taki: "Mi no wani yere noti moro. Go weri ju pata meki wi gwe." En no ben wani gwe, ma en mama dwengi en taki a mus fu go.
Fransje no ben doro langa na oso dan a yere wan naki tapu a doro. Di a opo a doro a skreki fu si a boi nanga en mama.
A boi en mama taki: "Dag, meisje. Yu mama de na oso?"
Fosi Fransje ben wani go kari en mama, en mama ben kon tnapu na doro kba. A aksi: "San psa?"
A mama fu a boi taki: "Fa yu e tan, Mefrow? Mi tyari mi boi fu a kon meki en bun nanga Fransje. Bika a no langa na baka den feti tapu strati. Ma mi no feni en moi taki mi boi e feti nanga umasma."
Fransje mama taki: "We, mi no feni en moi tu taki mi pikin e feti nanga so wan moi boi."
Fransje di ben tnapu sei en mama, kuku fu atibron di a yere san en mama taki.
Dan a boi en mama taki: "We, now un kan meki en bun baka."
Fransje ben luku pikinso tôf, ma toku a langa en anu gi a boi. A boi ben syen. A taki: "Mi e aksi yu pardon. Mi no sa du en moro."

Fransje taki: "Grantangi. Mi no sa feti nanga yu moro."
Dan baka dati a boi nanga en mama go na oso. Mama tapu a doro. A taki: "Fransje, yu no abi yesi, no? Esde yu kon lati na oso. Tide yu feti. Dan pe den rolschaatsen fu yu de, efu mi mag sabi dati?"
Fransje piki: "Mama, mi lasi den."
Dan a no ben moi moro gi Fransje. Mama gi en wan steifi fonfon taki a ben didon tu dei nanga korsu ini bedi. Fu sensi a dei dati Fransje ben arki san en mama ben taki.



Odi, leuke verhalen, zijn er nog meer?
ik lees ze graag.

odi odi

S

Gerelateerde onderwerpen