Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal) in Sociaal | Odi Odi
maak hier een luku afspraak
Header Praktijk Baaswaterval

Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)

  • 18 reactie(s)
  • 22173 x bekeken
  • 18 reactie(s) 22173 x bekeken
Gast

africanqueen

bewerk
Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Gepost op: 06 januari 2009, 16:41 »
In deze topic gaan wij alleen het Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal) hanteren.
Het onderwerp mag van alles zijn, zolang het maar in het Sranan Tongo is.

afri




Opo kondreman un opo, Sranan gron e kari un.
Wans ope tata kom opo, wi mu seti kondre bun.
Stre de f'stre, wi no sa frede, Gado de wi fesi man.
Heri libi te na dede wi sa feti gi Sranan.


« Laatst bewerkt op: 08 januari 2009, 10:04 door africanqueen »


Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #1 Gepost op: 06 januari 2009, 16:43 »
Gedicht


son
mi son
mi eigi-eigi son,
yu fes' e puru soso mamanten.
san yongu moro mamanten?
san krakti moro mamanten?

son
mi son
mi eigi-eigi son,
kanti yu wagi na Sranan mofo-doro.
mamanten mu fesa na foto,
mu wowoyo na watra,
mu bogo-bogo na busi.

son
mi son
mi eigi-eigi son,
wi na prapi,
krabasi, ten-ten.
furu wi
nanga mamanten.

Trefossa
(uit Trotji, 1957)
« Laatst bewerkt op: 07 januari 2009, 07:18 door africanqueen »

Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #2 Gepost op: 07 januari 2009, 07:17 »
Gedicht

Keti koti

Tamalin wipi kaba wipi blaka buba
Kindi kaba saka na fesi witi basja
So ooktu wroko tapu gi krioro mama
Na tapu doti fu wit santi
blaka ben presi kromanti
Ma now blaka buba kaba kree
Afrikan jeje now musu fu go na hee
Bikasi disi na a dei
di den keti ben koti en pe un abi fu pot ala katibo firi na watra see

Katibo ben hati un gran wan fu tru
Ma brada nanga sisa un abi nyun wroko fu du
Kon meki wi poti anu fu kon makandra
Meki un denki den hati jeje maka
Sa ben broko den gran wan saka
di ben abi fu wroko bun tranga
Meki den keti di koti
gi un krakti fu kis moro koni

Meki un stari disi brinki
Na tapu grontapu sa lai nanga frekti
Tan memre den takru dei
Fu sabi taki ini dungru un no wani de
Sabi dati na Afrika blaka ben komopo
En ini Sranan un fen wan nyun oso
di e kibri wi fu un waka na kruktu pasi
en sori unu taki un kan de fri

Opo ai en kaka jesi
Opo luku go na fesi
Ma leki fa mi taki kaba
Sabi dat den gran wan komopo fu Afrika
Baka di yu memre den woortu disi
Un kan go weri prodo krosi
en prisiri na tapu a dei sa katibo keti ben koti

Dayenne Denneboom
Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #3 Gepost op: 08 januari 2009, 09:03 »
Gadotjo
Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #4 Gepost op: 08 januari 2009, 09:07 »
Gedicht

Kabra!

 Troki gi den afkodreyman
 a mindri n'akapu dyari
 pe fodu e lolo
 nanga santi ini en ay
 lek papawinti
 a mindri n' aladey son.
 Wiki den, mi kabra,
 ini a dofokampu,
 mindri a doti f' sranan.
 Troki mek kromanti
 sekete nang' a pingi fu mandron
 a mindri den awese.
 Prisi a gronmama.
 Opo frey mi nengrekopu mindri a watrapan.
 A ten e kot' a greb' olo.

Johanna Schouten-Elsenhout
Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #5 Gepost op: 08 januari 2009, 09:11 »
Gedicht

Duman

Mi no wani wan ati
di n' abi kra,
mi wani wan yeye d' e libi.
 
Mi n' e wer  susu
di n' e fit mi,
m' e wer mi eygi krompu.
 
Mi n' e sdon luku
a fesi fu sma,
m' e luku ini  mi eygi spikri.

Johanna Schouten-Elsenhout

« Laatst bewerkt op: 08 januari 2009, 09:28 door africanqueen »
Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #6 Gepost op: 08 januari 2009, 09:14 »
Ponpon

Fu ponpon yu kan meki wan tapu noso oso dresi
« Laatst bewerkt op: 11 januari 2009, 14:17 door africanqueen »


Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #7 Gepost op: 08 januari 2009, 09:38 »
Yu Friyari

a di mi yere yu friyari,

ne mi kon fristeri yu


a no fu yu kuku,

a no fu yu sopi,

ma mi kom versteri yu



Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #8 Gepost op: 08 januari 2009, 09:42 »
Gedicht

Keti Koti

Blaka ben de befo weti
bika neti ben de befo dei
Dan fu san ede
yu e tan na baka
di yu blaka?

Fu san ede yu fesi e langa
yu skowru e hanga
yu e soktu
yu e dyeme
yu e krei

Tapu, kaba!
kaka yu ede
no frede
koti na keti
Na wan nyun musudei

Orlando Emanuels
« Laatst bewerkt op: 11 januari 2009, 14:15 door africanqueen »
Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #9 Gepost op: 08 januari 2009, 09:56 »
Gedicht

Libi Mi

Meki mi taki Sranan
So mi e firi
Dati mi nanga yu na wan

Libi mi
Mek mi dansi
djaran kepan
Naki gamelan dron noso tabla
tapou ala mi e dansi
Bika mi na sranang man

Libi mi
Meki mi weri mi baba
mi kulturu mi no e lasi
Naki gi mi
Sambura, dron, tabla, gamelan
alla mi e dansi
bika mi na sranang man

Libi mi
Naki ala poku gi mi
tapu apintie, bigi dron
tabla, gamelan
Seki maraka
pre ingi poku
Alla mi e dansi bika mi na sranang man

Libi mi
Meki mi gi mi Centi pre
No taki na afkodre
Mi kulturu mi no e poti na wan sei
toku mi na wan tru-tru sranang man

Liesbeth
« Laatst bewerkt op: 08 januari 2009, 10:07 door africanqueen »
Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #10 Gepost op: 08 januari 2009, 10:07 »
Gedicht

Now di mi las' yu

Di mi ben abi yu, mi no ben sabi yu warti
Yu ben de moro gi mi, leki wan ipi gowtu
Di sma ben teigi mi, mi no ben arki
Ma now di mi las' yu mi leri fu mi fowtu

Me waka lek' wan las' ede krabu, na yu me suku
Mi ede e las' krakti fu denki doro
Mi no sabi moro sortu sey mi mus' fu luku
Me paranoya, a dyersi tak' mi ferstan soro

Mi ab' yu fanowdu, kon baka na mi sey
Gi mi ete wan okasi, bika me misi' yu sote
Ef' mi ben abi yu baka dyi ete wan enkri dey
Mi bo luku yu só bun,
Taki noyti moro, mi no bo mek'yu gwe
Ma na now di mi las' yu

Margo Morisson
« Laatst bewerkt op: 08 januari 2009, 10:10 door africanqueen »
Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #11 Gepost op: 11 januari 2009, 14:00 »
San Gado du a reti tru , alwasi ai lon watra.



Wan pisten langa kaba, wan famiri ben e libi na wan poti oso. Potisma den ben de. Nownow efu yu yere o diri den kamra oso de, hè, bijna yu no man pai. Ma a ten dati yu ben kan yuru wan pikin oso feifi golu noso zeven vijftig. We, na so a famiri disi ben abi wan papa, wan mama, nanga tu pikin, wan fu aiti yari nanga wan fu neigi yari. Den pikin no ben de tumsi bigi. A sori leki den ben e libi switi nanga makandra.
Ma yu sabi switi na wan sani, te yu swari en yu no e tesi en moro. Bakra taki: "Lekker is maar een vinger lang." Te a psa yu tongo, a doro na yu gorogoro, yu no e tesi a switi moro. Èn na so a de nanga a libi tu. Den sma e libi poti fasi, ma tog den ben de koloku.


Ma wan dei a mama fu a famiri disi kon siki bun hebi. A siki so wan fasi dati di a kon opo pikinso, a no ben kan kebroiki en anu, a no ben kan kebroiki en futu. A ben kon lan. Soso taki a ben kan taki. Ala sani ben mu du gi en. Den ben mu poti nyanyan gi en na ini en mofo. Efu wan freifrei de na en tapu, wan sma mu naki en puru. Yu srefi sabi a sani dati, san wani taki yu lan. Yu no man waka. Soso didon. Sma mu yepi yu, dan yu sidon na ini wan bigi sturu. A so a sani ben de. Yu kan prakseri fa ala sma ben e sari.


Den pikin, den ben yepi den mama someni leki den kan. A papa no ben abi moni fu go yuru wan zuster. So na en srefi ben de ala sani. A ben de koki, a ben de was'frow, a ben de zuster. A yepi den pikin fu den nyan, fu den kan go na skoro. Dan ai kon, a abi fu yepi a frow. Yu srefi kan ferstan taki a libi no ben kan de prisiri, kwet'kweti.


Ma den ben de bribisma, so den ben e begi ala dei fu Masra sa lekti a hebi disi gi den. A no fa wi e prakseri Masra e yere begi. A no te wi wani, Masra e yere begi. Ma te Masra feni en bun, èn a fasi di a feni en bun, na so ai yere na wi. Èn na so a ben de nanga a tori disi tu. Wan dei Masra yere a begi fu den. Dan Masra kari Dede, a taki: "Yere, mi e go seni yu go na grontapu na a famiri dati. Yu mu go, dan yu teki a papa."


Hm? Dede skreki. Noiti Gado no e meki fowtu. Ma disi leisi a prakseri taki: "Kande Gado ben wani taki meki mi go teki a mama. Ma Gado taki meki mi go teki a papa. Ma mi sa du san Gado taki, yèrè."
Dede kon na grontapu, a go na a oso pe Gado seni en. San a si? A si fa a masra ben poti tu pisi brede gi den pikin fu den go na skoro. Dan a feni wan pikin ten fu krin a frow. Bika yu srefi kan ferstan dati wan leti moni no ben e kon.


Fruku mamanten, feifi yuru mamanten fosi den sma opo, dan a man disi ben e go na watrasei. Now na truck nanga bigi wagi e tyari bana nanga den sani dati. Ma a ten dati na kruyara. Pasi no ben de. Den sma e kon nanga den kruyara, den kon na watrasei pe wi e kari lijnsteiger. Ala sma sabi bakawowoyo. Dan den boto e kon nanga bana nanga kasaba, nanga den sani leki apresina, gruntu, èn so moro fara.


Dan a man ben e gwe fruku. Fosi feifi yuru ai opo, a gwe na watrasei, dan a go luku pe den man e tyari den bosu bana. Wanwan bana e fadon na pasi, wan kasaba e fadon na pasi, a so ai piki, ai go bori gi den sma.
Di den man di abi den boto si fa a man disi ben e du fu feni wan sani fu nyan, dan den aksi en taki: "We, yu e piki den sani. Yu no wani kon yepi un wroko fu puru a lai?"
A taki: "Iya." Dan na so a ben kon feni wan pikin wroko na den boto. Ai syow bana. Dan a ben kisi pikinso moro. Den gi en wantu sensi fu a kan bai wan stimofo.



Ma now Gado taki Dede mu kon teki a man. Dan a yuru di a go fu go teki a man, dan a si taki net a man ben krin a frow, e wasi en, weri krin krosi gi en. Yu kan prakseri nanga furu muiti, bika a no ben abi no wan sma fu yepi en. Dede seki en ede, a taki: "Èhè, mi no kan teki a man disi. Mi bribi taki dis' leisi Gado fowtu." A go baka na Masra Gado, a taki: "Masra, suma yu ben seni mi fu go teki?"


Masra taki: "Mi taigi yu taki yu mu go teki a man."
Dede hari en skowru. Dati wani taki: "Mi no e ferstan Gado now, yèrè, ma mi sa go." A saka go baka na grontapu. Dan disi leisi a si taki a man ben klari fu gi en frow nyanyan. Ai taki nanga en bika den kan taki. A uma e taki en tangi taki: "Efu mi no ben abi yu, dan fa mi ben sa bigin dan? Tye, na Masra srefi seni yu kon gi mi." A figi a frow mofo, gi en watra, piki piki den dot'sani. A ten dati den pikin kmopo na skoro, den nyan tu. Dan a man go na wan pikin broko kukru, ai tyari den dot'sani go wasi.


Leti na mofo a kukru so, Dede naki en. A fadon nanga langa so. A frow de na ini a oso, a si fa en man fadon. A bari, a bari sote. Den pikin srefi bigin bari. Den e krei.
We, mi nanga yu, wi a no Gado. Dan san un ben e go taki? Wi e taki: "Mmm. Dati na ogri-ati fu Dede fu kon teki a man disi. Didyonsro a frow taki en man tangi taki: Èfu Masra no ben seni yu gi mi, fa mi bo du?' Dan now Dede teki en. Fa dati kan dan?" Dan wi e go krutu nanga Gado. Dati na wi libisma.


Ma di den pikin e bari so, a frow e bari tu, dan net so, wan ifrow e kon psa. A weri en krosi krin moi netyes. A tyari wan prasoro, a son ben hati. A sutu en ede go na ini a doro, dan a taki: "San de fu du dya? San wi e bari so dan? San de fu du?"
A frow taki: "Mi Gado, frow. Ifrow, go luku gi mi. Mi bribi mi masra dede, bika a fadon, a no e opo moro. Go luku gi mi san de."
Den pikin e bari, den tnapu na den papa sei. Di a frow doro, a taki: "Sari." A seki en ede, a taki: "Frow, mi no abi no wan bun boskopu gi yu, yèrè. Yu masra dede. Mi no taki yu no mu sari. Mi no taki yu no mu krei, ma wi e tan begi Gado. Gado e go yepi. Mi e go yepi yu du ala sani. Yu no man du noti. Mi e go kari sma fu kon opo a dedeskin, mi e go beri a dede. Mi sabi taki yu no abi moni. Ala sani e go kon bun."


Èn na so a psa tu. A frow meki den beri a dede. Tumsi sari. A dame kari wan datra fu kon luku a frow. Datra kon ondrosuku en. Datra taki: "We, a uma disi, a mu kon na ati-oso. Na oso mi no kan yepi en. A mu kon na ati-oso, dan ala sani mi sa luku. Kande un kan du wan sani gi en." Den pikin no ben kan tan na oso den wawan. A frow taki: "We, mi sa teki den pikin go na mi oso." A so a psa. Den pikin go na a frow oso. A frow e sorgu bun gi den.


Tu tron na wan wiki den go luku den mama na ati-oso. Den si fa den mama e kon moi betre. A wan anu no saka helemaal, ma a tra anu kon bun baka. A kan du wan pikin wroko. A kan waka waka. Ai fringi en futu pikinso, ma tog a kan waka. A kon moi betre. A frow taki: "We yere, dan mi teki yu kon na mi oso tu. Yu kan yepi mi du wan pikin wroko fa yu man nanga den pikin."
Fu meki a tori pikin syatu, den pikin gro kon, gro kon. Den ben leri bun na skoro. Te fu kba, a dame aksi a boi taki: "We, san yu o tron dan?"


A taki: "We, ala yuru mi ben taigi mi papa taki mi wani tron datra. Bika efu mi ben de datra, dan mi ben e go dresi mi mama. Dus mi wani tron datra."
A frow taki: "A bun, mi e go pai a stuka gi yu. Dan yu sa tron datra."
A meisye taki: "Èn mi taki mi wani tron skoro-ifrow."
A meisye tron skoro-ifrow. A boi tron datra. A so den libi tumsi koloku langa langa yari.
Dan di a kon so fara, dan Gado kari Dede. A taki: "Kon, mi o sori yu wan sani. Kon luku. Mi ben seni yu wan dei fu go na a broko oso disi go teki a man. Mi ben si na yu fesi taki yu no ben feni en bun. Yu ben wani krutu nanga mi, neleki fa den sma krutu. Ma yu si?"




Dede taki: "A tru, leki fa a singi taki."
Gado taki: "Bika luku, efu mi no ben puru a man na pasi, den bio tan nanga a pina libi fu den te leki a man srefi bo kon swaki. Den no ben abi no wan sma. Ma di mi puru a man, dan a dame kon yepi. Ma a no a dame yepi, ma na mi yepi.
Bikasi a dame ben de wan bribisma tu. Mamanten di a kmopo na oso, a abi wan pikin sensi, a saka en kindi, a begi mi taki: `Masra Gado, mi abi wan pikin moni. Sori mi fa mi mu kebroiki a moni wan bun fasi. San mi mu du nanga en?' We, luku. Yu si san a du nanga en? A pai datra, a beri a dede, a meki den pikin leri. A no moro bun leki te a man ben tan na libi?"
Dan Dede taki: "Gado, yu abi leti. A so a de. San Gado du a reti tru, alwasi ai lon watra."
schrijver niet bekend

« Laatst bewerkt op: 11 januari 2009, 14:09 door africanqueen »
Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #12 Gepost op: 11 januari 2009, 14:14 »
Babun aka

Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #13 Gepost op: 26 april 2009, 14:11 »
No-Meri-Mi Kondre

Arkiman, disi na a tori fu a presi di den srafu ben e kari No-Meri-Mi Kondre. We, arkiman, dan un poti yesi, un arki bun san mi e go ferteri. A baka wantu yari di manspasi bari ini Sranan, den srafu di de ini busi e kon wan na wan ini foto. Ma te a baka Kwatta, fu go miti sekanti, wan nengrekondre ben de di den nengre e kari No-Meri-Mi.
Wan famiri komoto ini foto nanga wan skuna, wan seiriboto, fu go ini Coronie. Pikinso pasa Braamspunt den si a skuna e leki. A skuna e teki watra sodati den tyari en go fasi ini tokotoko a sekanti.
Ini a skuna ben de fo bigi umasma, feifi mansma, tu boi: wan abi vijftien a trawan zeventien yari. Den ben e go nyan vakantie ini Coronie. Nanga muiti ala den sma komoto ini a skuna. Den teki ala sani di den ben denki den go abi fanowdu. Den go a syoro. Den no sabi wan leti fasi pe den ben de. Den go moro dipi a syoro pe someni parwabon de. Drape den sribi te a tra dei, sondro broko-ede.


Neigi yuru mamanten a tra dei, den si wan seiriboto e pasa. A bigi faya di den meki den sma ini a tra boto no si. Erfu yuru na edeman fu a skuna kari den tra man, a taki: "Brada, wi e go waka pikinso a tapu a bangi. A kande un feni wan moro betre tanpresi. Un no sabi pe un de. Now, un no sabi oten wi e go feni okasi komoto dyaso."
A baka tu yuru waka a sekanti den mansma drai baka. A edeman fu a skuna taki: "Brada nanga sisa, mi sabi now pe un de. Efu mi no kori misrefi, dan un de leti a baka Kwatta. Sortu sei fu Kwatta mi no sabi, ma mi sabi seker seker un de a baka Kwatta."
Den no ben kan tan pe den de. Den abi wan afu bari nanga watra fu dringi, bori. A son nanga a winti fu a sekanti meki den e dringi furu watra. San a wan afu bari nanga watra fu tin sma? Di den sabi den de a baka Kwatta, den kruderi fu go waka ini a busi fu Kwatta go ini foto.


Ala sani di ben abi warti den puru ini a skuna poti a syoro. Den uma teki dyogo, krabasi nanga watra, krosi. Den man-nengre teki owru, ambeiri, nefi, tromu nanga fanowdu sani, drei-, waran-, sowtu-fisi. Den tu boi tyari amaka nanga sribisani.
Di den komoto neigi yuru mamanten a sekanti, twarfu yuru den ben de ini Kwattabusi. A uma, a mama fu a edeman fu a skuna, e kisi filaria. A moeder tan tanapu, a taki: "Sisa, mi no kan moro. Mi bro e go tapu. Mi o bro a siki futu." A moeder no man waka moro fara ini a busi.
A edeman kruderi nanga den trawan meki wan udubedi poti a siki uma a tapu. Sowan fasi den kan tyari en ini a busi. A baka di den waka nanga a siki uma wan yuru ini a busi, a siki uma taki: "Sisa nanga brada, un libi mi dyaso. Un go a foto, un go suku yepi."


Den taki go den taki kon, den kruderi libi a moeder nanga sribisani, nanga nyanyan, watra fu dri dei, dan den go a foto go kari yepi. A edeman di de den tu boi omu taki fu den tan nanga den granmama. Den boi no wani. Den poti a owru moeder ondro wan kankantri nanga ala sani di de fanowdu. Den go suku yepi. Ma, bifo den sma fu a moeder gwe, den taigi a moeder awansi ai go si ai go yere sani, a no mu komoto pe a de ondro a kankantri sodati te den drai baka ai go makriki fu sabi pe a de.
A ben de wan yuru a dei. Moeder meki wan presi ondro a kankantri, a sribi. Olanga a sribi a no sabi, ma di en ai krin a sabi a no en wawan de. A abi a firi taki someni sma e luku en. A ben de soleki a moeder firi. Pe den komoto a moeder no sabi. Moro dan tin sososkin mannengre lontu a moeder. Sondro taki wan wortu, den nengre poti a moeder ini wan amaka, trusu tiki, fo nengre opo a moeder waka te mofo neti ini a busi te den ben de ini wan nengrekondre.


A tra dei tin yuru, tin man go ini a busi pe den libi a siki moeder. Den tin fotoman no si a moeder. Den si ete ondro a kankantri a krabasi nanga watra, wantu drei fisi, fo baka kasaba, nanga wan pisi kabisi. Fu a moeder no wan futumarki; notnoti fu a moeder de. Den bari, bro pakro, kren ini bon suku. Den tin man sribi ini Kwattabusi. Watra peti no ben de ini a birti. A no tigri naki a moeder bika no wan enkri marki de fu si dati tigri de ini a birti. A ben de wan rai pe a siki moeder go. Feifi yuru bakadina den tin man komoto ini Kwattabusi. Twarfu yuru mindrineti den ben de ini foto sondro a siki moeder.
A baka tu dei ala manfamiri fu a moeder, vijfenviertig man, komoto ini foto go suku a siki moeder. Den vijfenviertig man tan tu dei, dri neti ini a busi, den go baka ini foto sondro a siki moeder. Fu a derde tron vijftien man go ini a busi. Den tan tu wiki. Den drai baka sondro a moeder.
Dri mun pasa. Famiri denki a moeder dede ini a busi. Efu a de so, pe a dedeskin de? Pe a dede moeder de? Famiri weri rowkrosi.


Wan yari pasa. Famiri puru rowkrosi.
Feifi yari pasa. Sontron wan famiri e memre a moeder. Den frigiti san pasa nanga den granmama ini Kwattabusi.
Siksi yari a baka di a moeder no de fu feni ini Kwattabusi, wan sonde mamanten wan bigisma go du fanowdu ini a prasi pe a famiri fu a moeder di verdwijn ben e libi. Di a bigisma du en fanowdu a de fu gwe. A sisa nanga wan tante fu a moeder di verdwijn ini Kwattabusi go na dorosei. Dri umasma di no si makandra moro dan wan yari ben de makandra. Den e taki aladeitori.
Di a moeder di go du fanowdu taki fu Kwatta, wan fu den trawan taki: "Sisa, yu taki fu Kwatta. Mi memre san ben pasa nanga wan famiri di tan ini Kwattabusi. Noiti un sabi pe a go, noiti un sabi efu a dede, efu a de a libi."
A bigisma luku den trawan fruwondru fasi, a taki: "Sisa, mi o koti yu mofo bika a tori di yu e ferteri mi no de so. Mi denki mi si a moeder di yu e taki nanga mi eigi ai. Mi ben de a ten dati ini No-Meri-Mi Kondre. Mi nyan, mi dringi, mi sribi ini wan kampu nanga a moeder. Efu a sisa di mi ben si dape de ete a libi, mi no kan taki."


A sisa nanga a tante fu a moeder di tan ini Kwattabusi ben e luku a moeder fruwondru fasi. Den prakseri a kande a bigisma si a moeder.
Di a bigisma si a fasi di den trawan e luku en, a taki: "Soleki mi e si un no e bribi. Mi no abi ten, toku mi e go brokobroko san mi sabi gi unu."
A moeder taki: "Mi ben go du fanowdu. Mi no ben go spesrutu ini No-Meri-Mi Kondre, ma den tyari mi go. Den tapu mi ai nanga wan duku. Mi denki dri dei un waka di mi ben de ini No-Meri-Mi Kondre. A kondre e gi frede, e gi groskin. Ala presi, ala sei weti dede-ede; no bigi wan ma pikin wan soleki wan baby."
A bigisma taki: "Baka di mi ben go du fanowdu ini wan Dyuka kondre, den no ben kan yepi mi, sodati den taki den ben o tyari mi go ini wan tra kondre pe mi ben o feni yepi. Ma den tai mi ai, den tapu mi nanga wan krosi sodati mi no ben sabi pe den tyari mi go."


"Drai baka no kan sodati mi go ini a tra kondre di ben de No-Meri-Mi Kondre. Efu mi ben go tra fasi, noiti mi ben o gwe moro, soleki a moeder di wi e taki. Den feni en ondro wan kankantri sodati den denki a den gado seni a moeder gi den. A ben de so, no wan sma kan poti futu ini No-Meri-Mi Kondre bika noiti ai go drai baka."
"Ini a kampu pe mi ben tan dri wiki, wan foto-uma ben de tu. Mi fruwondru. Mi yere wan siki uma ben tan ini Kwattabusi. Mi yere na uma dede ini Kwattabusi. Mi tan nanga na foto-uma wan wiki ini a srefi kampu. Mi ben feni okasi fu aksi a fasi di a go ini a kondre. A moeder taigi mi a baka di en famiri gwe a sribi ondro a kankantri. Di a wiki a si sososkin nengre lontu en."
"A moeder taki moro fara: 'Mi no ben abi krakti fu aksi efu taki wan sani. Mi ben abi tranga korsu. Di mi kisi misrefi mi ben de ini wan kampu ini wan amaka. Wan owru moeder sidon krosbei. Mi opo ini na amaka, mi aksi watra. A moeder gi mi krontomerki. Di mi dringi kisi misrefi, mi aksi a moeder pe mi de.'"


"A moeder taki: 'Sisa, yu de nownow ini No-Meri-Mi Kondre. Suma kon dya, no e gwe noiti moro. Un feni yu ondro un mamabon. Yu de fu unu.'"
"Disi, sisa, na a tori di mi yere fu a sisa di unu taki dede ini Kwattabusi." A bigisma gwe libi den trawan nanga opomofo.



Gast

africanqueen

bewerk
Re: Switi Sranan Tongo(Surinaamse Taal)
« Reactie #14 Gepost op: 26 april 2009, 14:27 »
zalig mijn neefje is gaan zwemmen in no meri mi kondre( grens aan de kwata en munder) met een paar vrienden. mi neefje mek salto om in het water te springen, né mi neefje broko in neki. z'n vrienden zijn zo geschrokken dat ze de ouders niks hebben verteld. het was een heel gedoe... fu sjatu a tori... het 1 en ander moest gebeuren, want de lijk "kon maar niet te voorschijn komen".
tje moralis..rip :'(

afri

Gerelateerde onderwerpen